"Maks Hedrum" je bila tema tribine Društva ljubitelja fantastike "Lazar Komarčić", čuveni tv-lik koji je prvo zaživeo u tv-filmu, pa potom i seriji. Prošlo je 30 godina od njegovog debija, pa su nas na njega podsetili Milan Krunić, novinar i filmski kritičar, i Miloš Petrik - kako je najavljen kao "žrtva televizije".
U tom podsećanju je istaknuto da je "Maks Hedrum" jedan od najranijih primera sajberpanka na televiziji, koji je započeo kao tv film, da bi potom čuveni "kompjuterski lik" (mada on nije bio kompjuterski generisan) dobio muzičku emisiju, a onda i tv-seriju. Sama serija je imala 14 epizoda, s tim što su prve dve predstavljale sve ono viđeno u filmu (samo sa nekim izmenama što u zapletu, što po pitanju likova).
Maks Hedrum je, tako, dospeo i kao gost kod Dejvida Letermana, reklamirao koka-kolu, ali nije bio toliko uspešan projekat. Iako je bio najavljen i strip, kao i bioskopski film, od toga na kraju nije bilo ništa.
Iz današnje perspektive može zvučati čudno, ali u radu na efektima je korišćen tadašnji Commodore 128, dok je glumac u ulozi Maksa (Met Fruer) mora svakog dana za snimanje da provede u šminkernici preko četiri sata.
Ova sajberpank distopija, koja je donela priču o čoveku koji pokušava da plasira istinu u svetu kojem dominira televizija, svakako zbog nekih tema može biti itekako interesantna i današnjem gledaocu. Kada se serija pojavila nije bilo ničega sličnog, ali izgleda da je ideja da će to gledati mladi, nije bila dobro odmerena. Teme u seriji jednostavno nisu zanimale mlade Amerikance.
Svakako bi "Maks Hedrum" danas mogao da zainteresuje sve one koje zanima sajberpank, s tim što bi mogli da pogledaju i njegove preteče - "World on a Wire" (1973) i "Overdrawn at the Memory Bank" (1983).
No comments:
Post a Comment